Mjere bez dokaza o učinku: Struka nudi rješenja za aerozagađenje u Banjaluci, traži novi urbanistički plan
U Banjaluci je tokom prvih 16 dana novembra devet dana prosječna dnevna koncentracija PM10 čestica premašila dozvoljenih 50 µg/m³, a struka traži novi urbanistički plan kao rješenje za aerozagađenje. Gradske mjere nisu dokazale učinak, a problem zahtijeva saradnju grada i nadležnih institucija.
- Objavljeno
- 17.11.2026.
- Grad
- Banja Luka
- Izvor
- Mondo.ba
Mjere bez dokaza o učinku: Struka nudi rješenja za aerozagađenje u Banjaluci, traži novi urbanistički plan 17.11.2026. / 16:00 Autor Dušan Volaš 17.11.2026. / 16:00 0 Banjaluka već na početku sezone grijanja bilježi zagađenje vazduha iznad dozvoljenog. Dok iz Gradske uprave tvrde da je pranje ulica dalo rezultate, struka ocjenjuje da gradske mjere nisu dokazale učinak i traži podatak koje su mjere iz plana aktivirane. Izvor: Slaven Petković, mondo.ba Svaka sezona u Banjaluci počinje istom pričom o zagađenom vazduhu, a trajnog rješenja još nema. Rezultati iz novembra, ocjenjuje u analizi dostavljenoj Mondo redakciji dr Petar Gvero, profesor i šef Katedre za termotehniku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, pokazuju da zdravstveni rizici nastupaju već na početku sezone. Problem je, ističe on, suviše složen da bi se mogao riješiti samo kratkoročnim mjerama ili aktivnostima Gradske uprave. Zahtijeva saradnju grada, nadležnih ministarstava Vlade Republike Srpske, RHMZ-a, Instituta za javno zdravstvo, inspekcijskih organa, stručne javnosti i građana. Prema podacima RHMZ-a, na referentnoj stanici u Lazarevu tokom prvih 16 dana novembra devet dana je prosječna dnevna koncentracija PM10 čestica premašila dozvoljenih 50 µg/m³. Propisi, podsjeća Gvero, dozvoljavaju najviše 35 takvih dana u kalendarskoj godini, što znači da je za samo 16 dana "potrošeno" oko 26 odsto godišnjeg limita. Vrhunac je zabilježen 9. novembra sa dnevnim prosjekom od 112 µg/m³, dok su iste večeri u 22 časa, kako je iz RHMZ-a potvrđeno našoj redakciji, satne vrijednosti PM10 skočile na alarmantnih 236 µg/m³, a PM2.5 na 213 µg/m³. Satne vrijednosti se ne mogu neposredno porediti s dnevnim graničnim vrijednostima, ali jasno ukazuju na razmjere problema. Višegodišnji problem i nepotpuna slika grada Gvero se poziva i na višegodišnje podatke. Fondacija "Prodiši" je 15. novembra, navodi on, osporila izjavu gradonačelnika Draška Stanivukovića da je vazduh problematičan oko 45 dana godišnje. Pozivajući se na izvještaje RHMZ-a za Lazarevo, Fondacija je navela da je broj dana s prekoračenjem PM10 bio 128 u 2022, 83 u 2023, 81 u 2024. i 80 u 2025. godini, što je u svakoj od tih godina znatno iznad zakonom dozvoljenih 35 dana. Mjerenja s jedne stanice, upozorava, nisu dovoljna za procjenu izloženosti svih stanovnika, posebno kada je riječ o PM2.5 česticama, pa je potrebna kvalitetna mreža mjernih stanica s javno dostupnim podacima. Neformalnu mrežu PurpleAir senzora u gradu ocjenjuje kao korisnu pomoć građanima, ali ne i zamjenu za referentna mjerenja. Koliko je kompleksno doći do potpune slike za cijeli grad potvrđuju i odgovori Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, koji prati kvalitet vazduha na mjernim mjestima u Centru, Boriku i na Paprikovcu. Na upit naše redakcije o broju dana sa prekoračenjem PM10 i PM2.5 čestica u dosadašnjem dijelu sezone grijana, kao i o tome koja od ove tri lokacije bilježi najveće zagađenje, iz Instituta su naveli da u ovom trenutku ne mogu iznositi "neprovjerene brojčane pokazatelje". Izvor: Mondo - Nikolina Damjanić Kako objašnjavaju, precizan broj dana sa prekoračenjima i poređenje lokacija zahtijevaju posebnu statističku obradu i validaciju podataka za odgovarajući izvještajni period, dok je ocjena trenda u tekućoj sezoni preuranjena. S druge strane, iz Gradske uprave u odgovoru za Mondo potvrđuju da naselje Lazarevo bilježi periodična prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti, dok se na lokaciji Paprikovac zagađenje česticama PM10 javlja u satnim vrijednostima. Svjetska zdravstvena organizacija, podsjeća Gvero, preporučuje da 24-časna koncentracija PM2.5 ne prelazi 15 µg/m³, a PM10 45 µg/m³. Riječ je o zdravstvenim smjernicama, a ne zakonskim graničnim vrijednostima. Gvero naglašava i da vremenske prilike nisu osnovni uzrok. "Zagađenje nastaje prvenstveno sagorijevanjem goriva i drugim ljudskim aktivnostima, dok vremenske prilike određuju koliko će se dugo i u kojim koncentracijama zadržavati iznad grada", tvrdi on za Mondo. Šta…
Izvorni tekst: Mondo.ba
Povezane najave
Gradski projekti
Sve najave i gradski projekti: https://urbano.ba/najave
Kvalitet vazduha u Banjoj Luci uživo: izmjerene vrijednosti svaki sat
https://urbano.ba/najave/7f505524-6cc3-425b-a264-5b8d35495acc